Paušalac plaća 7,6 %, direktor tvrtke i do 45 % — zašto država želi ukinuti paušal

Na istih 60.000 € prometa paušalni obrt državi da samo 4.572 €. Direktor tvrtke (d.o.o.) na isti promet plati i preko 26.000 €. Ta razlika nije slučajna  i sve je manje održiva za proračun.

Uzmimo običan primjer: netko godišnje ostvari 60.000 € prihoda uz oko 300 € mjesečnih troškova. Ista osoba, isti posao, isti novac. No račun prema državi izgleda dramatično drukčije, ovisno o tome je li paušalni obrt, obrt „na dohodak” ili d.o.o.

Efektivno opterećenje davanja državi udio ukupnih davanja u prihodu od 60.000 €/god (2026.).

Brojke govore same za sebe. Paušalac na 60.000 € prometa državi ostavi manje nego prosječan zaposlenik na dvije do tri plaće. Poduzetnik s tvrtkom i pristojnom plaćom plati pet do šest puta više.

Zašto je država tolerirala paušalni obrt?

Paušal je zamišljen kao poticaj. Mali obrtnik, frizer, programer-početnik ili kreativac ne mora plaćati knjigovođu ni voditi dvojno knjigovodstvo zbog 20.000 € godišnje. Jednostavno, predvidivo, jeftino.

I upalilo je broj paušalaca eksplodirao je. A upravo tu počinje problem za proračun.

Pet razloga zašto država želi „stegnuti” paušalni obrt

1. Rupa u proračunu koja raste. Paušalac blizu gornje granice državi da efektivno oko 1,8 % prometa na ime poreza. Kad ih je nekoliko stotina tisuća, to je ozbiljan iznos poreza koji nikad ne uđe u proračun.
2. Mirovinska bomba s odgodom. Doprinosi se plaćaju na najnižu osnovicu (797 € mjesečno). To znači i minimalnu buduću mirovinu. Tu razliku za 20-30 godina ne plaća paušalac, nego država kroz minimalne i zajamčene mirovine.
3. PDV i pritisak iz Bruxellesa. Sve je teže objasniti zašto netko s 60.000 € prometa faktički ne sudjeluje u sustavu PDV-a, dok „obična” tvrtka s istim prometom sudjeluje. EU inzistira na ujednačavanju pravila za male porezne obveznike.
4. Fiskalizacija 2.0 čini paušalce vidljivima. Sve fakture kroz eRačune ulaze u sustav u realnom vremenu. Država sada prvi put točno vidi tko je „slučajno” godinama na 59.900 €.
5. Prag koji se ne miče. Granica od 60.000 € ne prati inflaciju. Kako cijene rastu, sve više paušalaca prirodno prerasta prag i ispada iz sustava bez ijedne nove izmjene zakona.

Što to znači ako otvaraš posao?

Ništa od navedenog ne znači da paušal treba izbjegavati. Za ovaj primjer paušalni obrt je daleko najisplativiji i posve legalan. Ali gledaj ga kao prozor koji se polako zatvara, a ne kao trajno stanje:

• Ako si blizu 60.000 €, planiraj scenarij „dan poslije paušala” obrt na dohodak ili d.o.o. prije nego te prag sustigne.
• Razlika u opterećenju (24 % naspram 33-45 %) i dalje ide u korist obrta dok su iznosi ovakvi. D.o.o. se isplati tek uz odvajanje plaće i dividende i više prihode.
• Zapamti: najniži porez danas znači i najnižu mirovinu sutra. Ono što ne daš državi, ne dobiješ natrag ni ti.

Nisi siguran koji oblik odgovara tvojim brojkama? Pogledaj naše knjigovodstvene usluge ili nam se javi izračunamo ti tvoj scenarij.

Analiza se temelji na parametrima za 2026. (prosječna plaća 1.993 €, paušalna osnovica doprinosa 797,20 €, obrt na dohodak 1.295,45 €, porez na dobit 10 %, porez na dividendu 12 %). Izračun je okviran i ovisi o prebivalištu te o konkretnim troškovima. Nije porezni savjet za pojedinačni slučaj.